Plitvička Jezera
Plitvička jezera na ukupnoj površini od 29.700 hektara prostire se u Ličko-senjskoj i malim dijelom na području Karlovačke županije. Zbog svojih prirodnih ljepota, davne 1949. godine zaštićen je i proglašen nacionalnim parkom, što ga čini i prvim hrvatskim nacionalnim parkom. 1979. su Plitvička jezera uvrštena na popis svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a.
Plitvička jezera sastoje se od dvije skupine jezera, gornjih i donjih. Grupu Gornjih jezera čine: Batinovac, Burgeti, Ciginovac, Galovac, Gradinsko Jezero, Malo Jezero, Milino Jezero, Okrugljak, Prošćansko Jezero, Veliko Jezero, Vir i najveće plitvičko jezero Kozjak. Grupu donjih jezera čine: Gavnovac, Kaluđerovac, Milanovac i Novakovića Brod.
Zbog svog geografskog položaja (nadmorske visine, relativne blizine mora) Plitvička jezera izuzetno su bogata biljnim svijetom, od čega ima preko 70 endemskih biljnih vrsta. Moramo naglasiti da najveći dio biljnog svijeta Plitvička jezera zauzimaju bukva i Jela koje pokrivaju oko 80% parka. Ne zaboravite na travnjake koji zauzimaju oko 7000 hektara površine Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Životinjski svijet nacionalnog parka Plitvička jezera također je osebujna kao i biljni svijet. Zabilježeno je preko 150 vrsta ptica, 50 vrsta sisavaca, 20 vrsta šišmiša i mnoge druge kopnene i vodene životinjske organizme. U posljednjih nekoliko desetljeća Plitvička jezera su sve važnija uloga u Hrvatskom turizmu. Tako danas u parku postoji čitava infrastruktura koja se sastoji od uređenih staza i drvenih mostova, do brodica i turističkog vlaka kojem je glavna zadaća svakog posjetitelja upoznati sa čarobnim svijetom prirode Plitvičkih jezera. Osim toga, na području parka nalaze se brojne pješačke staze, biciklističke staze i skijalište.
Zahvaljujući svemu ovome i brojnim ugostiteljskim objektima poput nekoliko hotela, restorana i smještaja, Plitvička jezera postala su vrlo atraktivna turistička destinacija sa gotovo milijun posjetitelja svake godine.